Hibutswe abarenga 50,000 bashyinguye mu Rwibutso rwa Jenoside rwa Murambi

Ni umuhango witabiriwe na Minisitiri w’Ubumwe bw’Abanyarwanda n’Inshingano Mboneragihugu (MINUBUMWE), Dr. Jean Damascene Bizimana, Abasenateri mu Nteko Ishinga Amategeko, Guverineri w’Intara y’Amajyepfo, Abayobozi b’Akarere ka Nyamagabe, Inzego z’umutekano, abahagarariye amadini n’amatorero, abarokotse n’abaturage b’Akarere ka Nyamagabe.

Muri uyu muhango hatanzwe uuhamya bw’uko mu cyahoze ari Prefecture ya Gikongoro abatutsi batotejwe bakanicwa guhera mu 1959, naho mu 1963 hakaba harabaye igisa na jenoside kubera abatutsi benshi bishwe.

Mu ijambo ry’umuyobozi w’Akarere ka Nyamagabe yagaragaje ko Akarere kasabye abaturage kwirinda ingengabitekerezo ya jenoside, ipfobyam guhakana no guha ishingiro jenoside yakorewe abatutsi.

Yagize ati “Iyo dusaba kwirinda ingengabitekerezo ya jenoside, tuba dusaba kwirinda gusubira muri ariya mateka yo mu 1994 hamwe n’indi myaka yayibanjirije. Tuba kandi dusaba kwigisha imitima n’ubwenge byacu ubumuntu, urukundo n’ubunyarwanda, tuba dusaba urubuga rwo kudatoneka ukundi abarokotse jenoside yakorewe abatutsi, tuba dusaba urubuga rwo kwibuka twiyubaka.”

Minisitiri Bizimana yavuze ko Intara y'Amajyepfo mu mateka niyo yagize ubukana mu Gihugu ajyanye na Jenoside n'itotezwa ry'abatutsi, niho ingengabitekerezo ya Jenoside yatangiriye mu mashyaka abiri muzi ya APROSOMA na PARMEHUTU yabibye urwango rurerure rugera hose.

Akarere ka Nyamagabe kahoze ari Prefecture ya Gikongoro, by'umwihariko ubufundu n'Ubunyambiriri mu 1963 jenoside yarakozwe biravugwa cyane. Ni Akarere ingengabitekerezo yakomeje kurangwamo.

Yagaragaje ko ubu hari amahirwe ko Leta yatanze ububasha bwo kwibuka kandi hari ubuyobozi burengera buri munyarwanda.

Ati “Dufite ubuyobozi burengera buri munyarwanda, bwubaka ishema n’icyubahiro cya twese kandi, Leta yagaruye ubumwe kandi yifuza ko aya mateka tuyumva tukayiga tukayamenya ariko tuyakuramo kongera kuba abanyarwanda buzuye”

Umuhango wo Kwibuka wasojwe abayobozi bashyira indabo ku mva zishyunguyemo abarenga 50,000 baruhukiye muri uru rwibutso.

Ku rwibutso rwa Jenoside yakorewe Abatutsi rwa Kaduha naho habereye umuhango wo kwibuka witabiriwe n’abayobozi batandukanye aho umushyitsi mukuru yari Hon. Depite Uwumuremyi Marie Claire. Muri uru rwibutso kandi hashyinguwe mu cyubahiro imibiri 27 yabonetse.